Hrvatsko društvo „A. N. Skrjabin“
Pročitajte o grupi entuzijasta koja se od 2019. bavi promicanjem umjetnosti slavnoga ruskog skladatelja i pijanista Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina, poznatoga po visoko lirskome tonskom jeziku inspiriranom glazbom Frédérica Chopina
PIŠE:
Mirna Rudan Lisak | 14. 11. 2019.
U četvrtak, 14. studenoga 2019, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu osnovano je Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“ kako bi se svi zainteresirani za umjetnost toga velikoga ruskog skladatelja i pijanista udružili u promicanju njegove umjetnosti. Za predsjednika je izabran prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr.art. Veljko Glodić, za tajnicu prof. Julia Gubajdullina, a za počasnog predsjednika dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin – potomak skladateljeve obitelji posvećen istraživanju muzičke ostavštine slavnog pretka. Budući da sam s Aleksandrom Serafimovičem inicirala osnutak Društva, bila mi je osobita čast i zadovoljstvo prihvatiti počasno članstvo, koje je umrežavanjem profesionalaca dviju zemalja također zaslužio g. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi. Lijepi je to nastavak desetgodišnjeg bavljenja Skrjabinovom umjetnošću, jer prije osnutka Društva na Skrjabinovoj sam umjetnosti doktorirala, a potom objavila i knjigu Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, uz što sam o Skrjabinovu mističnom akordu održala i predavanja na Akademiji likovnih umjetnosti, Muzičkoj akademiiji i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kao i u Moskvi u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinova muzeja. Tako je moj esej na ruskom objavljen u knjizi kojom je popraćena ta velika obljetnica, ali i najavljena proslava 150. godišnjice Skrjabinova rođenja.
Moj govor na Osnivačkoj skupštini najavili su prof. Ruben Dalibaltayan i prof. dr. Veljko Glodić
Pisma i priče iz Moskve
Atmosfera na skupštini prštala je pozitivnom energijom, a publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške, koja su novoosnovanom društvu uputili Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve. Osobit utisak na publiku ostavila je priča g. Kovačevića o tomu kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča – bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tad su se na istom mjestu zatekli on kao Skrjabinov potomak te potomci Sergeja Rahmanjinova i Borisa Pasternaka, što je uistinu moguće doživjeti samo u Moskvi. Mnoga je iskustva iz Moskve s nama također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo.
Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve
Susret s kolegama muzičarima
Budući da su moje prijateljice Lada Radić i Sandra Belak snimile brojne fotografije i video-radove (na čemu im zahvaljujem), u cijelosti su snimile samo moj govor koji ovom prigodom objavljujem, zahvalna kako su se tom prigodom prof. Dalibaltayan i prof. Glodić izrazili o mojem radu. Ponosna sam da su mi na govoru čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja koja je prihvatila biti članicom našeg uredništva. Razveselio me ponovni susret s gđom. Ksenijom Pavlinić-Tomašegović iz Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i gospođom Elizabetom Lalevskom – suprugom g. Kovačevića, koje su kumovale osnutku Društva, a razveselio me i ponovni susret s našim istaknutim pijanistom Harijem Gusekom, čije mi interpretacije Skrjabinovih djela i razgovori o Skrjabinu još od mladosti trajno odzvanjaju u ušima, kao i razgovori koje sam vodila s mojim nedavno preminulim profesorom, mentorom i prijateljem, našim velikim skladateljem Bogdanom Gagićem jednim od prvih skrjabinista u Hrvatskoj.
Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve.