Hrvatsko društvo „A. Skrjabin“
Pročitajte o Društvu čiji smo osnutak inicirali potomak obitelji slavnog skladatelja, Aleksandar Serafimovič Skrjabin, i ja – nakon što sam na Skrjabinu doktorirala te poglavlje svoje prve knjige posvetila njegovoj umjetnosti
PIŠE:
Mirna Rudan Lisak | 14. 11. 2019.
U četvrtak, 14. studenoga 2019, u cilju promicanja umjetnosti slavnoga ruskog skladatelja i pijanista Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu osnovano je Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“. Za predsjednika je izabran prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr.art. Veljko Glodić, za tajnicu prof. Julia Gubajdullina, a za počasnog predsjednika dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin – potomak obitelji Skrjabin posvećen istraživanju muzičke ostavštine slavnog pretka. Budući da sam s Aleksandrom Serafimovičem inicirala osnutak Društva, bila mi je osobita čast i zadovoljstvo prihvatiti počasno članstvo, koje je umrežavanjem profesionalaca dviju zemalja također zaslužio g. Božo Kovačević, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi. Lijepi je to nastavak moga desetgodišnjeg bavljenja Skrjabinovom umjetnošću, jer prije osnutka Društva na Skrjabinovoj sam umjetnosti doktorirala, a potom objavila i knjigu Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, uz što sam o Skrjabinovu mističnom akordu održala predavanja na Akademiji likovnih umjetnosti, Muzičkoj akademiiji i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kao i u Moskvi u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinova muzeja. Tako je moj esej na ruskom objavljen u knjizi kojom je popraćena ta velika obljetnica, ali i najavljena proslava 150. godišnjice Skrjabinova rođenja.
Moj govor na Osnivačkoj skupštini najavili su prof. Ruben Dalibaltayan i prof. dr. Veljko Glodić
Pisma i priče iz Moskve
Atmosfera na skupštini prštala je pozitivnom energijom, a publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške, koja su novoosnovanom društvu uputili Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve. Osobit utisak na publiku ostavila je priča g. Kovačevića o tomu kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča – bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tad su se na istom mjestu zatekli on kao Skrjabinov potomak te potomci Sergeja Rahmanjinova i Borisa Pasternaka, što je uistinu moguće doživjeti samo u Moskvi. Mnoga je iskustva iz Moskve s nama također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo.
„Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve.“
Susret s kolegama muzičarima
Budući da su moje prijateljice Lada Radić i Sandra Belak snimile brojne fotografije i video-radove (na čemu im zahvaljujem), u cijelosti su snimile samo moj govor koji ovom prigodom objavljujem, zahvalna kako su se tom prigodom prof. Dalibaltayan i prof. Glodić izrazili o mojem radu. Ponosna sam da su mi na govoru čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja koja je prihvatila biti članicom našeg uredništva. Razveselio me ponovni susret s gđom. Ksenijom Pavlinić-Tomašegović iz Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i gospođom Elizabetom Lalevskom – suprugom g. Kovačevića, koje su kumovale osnutku Društva, a razveselio me i ponovni susret s našim istaknutim pijanistom Harijem Gusekom, čije mi interpretacije Skrjabinovih djela i razgovori o Skrjabinu još od mladosti trajno odzvanjaju u ušima, kao i razgovori koje sam vodila s mojim nedavno preminulim profesorom, mentorom i prijateljem, našim velikim skladateljem Bogdanom Gagićem jednim od prvih skrjabinista u Hrvatskoj.
„Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve.“
„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikog ruskog skladatelja i pijanista.“
Poziv skrjabinistima
Osnutak Skrjabinovog društva kamen je temeljac za široki spektar aktivnosti koje će se kretati od koncerata i predavanja do raznih kulturnih događanja i gostovanja. Stoga pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu i steknu nove uvide u umjetnost toga, na žalost, široj publici još uvijek nedovoljno poznatoga ruskog skladatelja i pijanista. Unatoč tomu, njegovo je djelo od neupitne važnosti i vrijednosti za povijest umjetnosti, jer nalazi se na vrhu mosta između klasike i modernizma ujedinjujući tako najbolje od obaju tih često suprotstavljenih „svjetova“. Kako je Skrjabin pritom težio modernističkoj sintezi svih umjetnosti, sigurna sam da će osim ljubitelja glazbe i ljubitelji drugih umjetnosti moći uživati u našem programu te pozivam sve zainteresirane da na web-stranici Skrjabinovog društva prate naš rad koji bez publike, za koju sve ovo i činimo, ne bi imao nikakva smisla!
„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikog ruskog skladatelja i pijanista.“