Istraživački
interesi

Područje istraživanja

Teorija i filozofija svih grana zapadne umjetnosti od rane moderne do danas, osobito apstraktna umjetnost, uz komparativan i multidisciplinaran pristup produktivnoj i reproduktivnoj umjetničkoj praksi. Umjetničku čežnju prema apstrakciji proučavam kao modernistički sukob ili most između emocionalnoga i racionalnoga, tjelesnoga i duhovnoga, tradicionalnoga i modernoga, klasičnoga i ekspresionističkoga, umjetničkoga i znanstvenoga; kao izraz pobune protiv ustaljenih pravila i akademskih vrijednosti kroz pokušaj skoka u novu eru, možda krajnju za produktivnu umjetnost sve do dvadesetog stoljeća obilježenu općeprihvaćenima umjetničkim stilovima. Stojim na ramenima prethodnika kako bih virila preko ograde, stoga nadahnuća i uporišta za vlastita stajališta nalazim u auri originalnog djela Waltera Benjamina, teoriji apstraktne umjetnosti Wilhelma Worringera, filozofiji nove muzike Theodora Adorna, pojmu otvorenog djela Umberta Eca, esejima o nadrealizmu Višnje Machiedo, viziji propasti Zapada Oswalda Spenglera te ideji da kopija može postati originalom Borisa Groysa.

Dijalektička analiza i sinteza

Moja istraživanja temeljena su na iskustvu, tj. na promatranju, kako bih se na neposredan način upoznala s predmetima, pojavama i činjenicama, kao i vezama i odnosima među njima. Podatke dobivene sustavnim opažanjem bilježim i sređujem po planu, stoga sam u svakom trenutku u mogućnosti izvesti važne i obrazložene zaključke koji me u konačnici dovode do zaključka cijelog istraživanja. Na samom početku u potrazi sam za krajnjim suprotnostima, jer njihovim ekstremom najjednostavnije mogu objasniti pojave u povijesti, teoriji i filozofiji umjetnosti, kao i svekolikoj umjetničkoj praksi. Slijedom toga, dijalektička analiza i sinteza iznimno je važna za moj rad, jer upravo se u toj metodi sve zbiva u stalnom razvoju teza, antiteza i sinteza u okviru jedinstva i borbe suprotnosti, skokovita prijelaza kvantitete u novu kvalitetu uz negaciju negacije, i zato je KAO, izgovoren ili prešućen, za mene kao i za francuske nadrealiste „najzanosnija od svih riječi, jer preko nje se odmjerava moć ljudske imaginacije i odigrava najviša sudbina duha.“ Budući da je bit dijalektičke analize rastavljanje predmeta kako bi se utvrdilo od kojih je sve različitih, suprotnih i proturječnih faktora on sačinjen, u prvoj fazi istraživanja odabrani predmet rastvaram u cilju razotkrivanja unutarnje dinamike njegove strukture. Nasuprot tome, dijalektička sinteza sjedinjuje raznovrsne elemente u novu kreativnu cjelinu, stoga u drugoj fazi pomirujem izolirane antipode dovodeći ih u međusobnu komunikaciju, ali i vezu s drugim parovima antipoda u dugoj spirali vremena, čija eliptičnost uvijek ističe dvije poante. Tako utvrđujem granice, otkrivam uzroke i veze te stvaram širu sliku iznad osobitosti detalja, jer konačni cilj istraživanja stvaranje je novog skupa vrijednosti od suprotnih, čak proturječnih faktora utjelovljenih u kreativnom djelu kao refleksivnom tijelu – riječ je o konačnoj sintezi koja mi je neophodna kako bih vlastiti istraživački proces unaprijedila i učinila inovativnim.