Forum – časopis Razreda za književnost HAZU objavio moj najnoviji esej

Prošli tjedan bio je sasvim podnošljiv – nakon radnog ljeta jedan po jedan nižu se rezultati pa sam u utorak iz Ureda za kulturu pod pauzom skoknula do Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti po autorski primjerak Foruma u kojemu mi je objavljen esej pod naslovom Slikarski memento u prostoru onkraj povijesti : Fabijanićev hommage Ivi Šebalju 100 godina poslije Spenglerove Propasti Zapada. Oswald Spengler i njegova kolosalna knjiga ponovno su bili kamen temeljac za moje suvremene koncepte, a ovaj put također su nezaobilazni bili Goethe, Nietzsche, Thomas Mann, ali i Višnja Machiedo sa svojim remek-djelom o francuskom nadrealizmu (knjiga je to u kojoj nije sigurno tko je bolji – nadrealisti ili Machiedo koja ih interpretira, pa nije čudo da je od Francuske vlade za svoja postignuća dobila Orden legije časti). Nabrojani, ali i mnogi drugi autori pomogli su mi argumentirati interpretaciju fantastične izložbe Ive Šebalja koju je ovog proljeća u Modernoj galeriji u Zagrebu postavio moj profesor, mentor i prijatelj, veliki hrvatski arhitekt Nenad Fabijanić.

Oswald Spengler i Godine odluke

Kako mi je Spengler najdraži filozof i jedan od najdražih autora uopće, slučajnost koja mi se dogodila na povratku iz HAZU pozitivno me šokirala. Naime, kad sam prolazila Teslinom ulicom pogled mi je skliznuo na izlog AGM-ove knjižare i imala sam što vidjeti: u prvom redu bio je istaknut tek objavljeni prijevod njegovih Godina odluke, knjige koju sam već htjela kupiti na engleskom jer njemački, na žalost, ne govorim tako dobro da bih Spenglera mogla čitati u izvorniku (što je prava šteta jer on piše na tako visokoj literarnoj razini da je mogao, a možda i trebao biti književnik). No kad sam još malo bolje pogledala, cijeli susjedni izlog bio je uređen samo njegovom knjigom Čovjek i tehnika koju već imam, stoga sam na povratku iz HAZU uz Forum sa sobom odmah ponijela i jednog Spenglera.

Oswald Spengler: Godine odluke – knjiga omiljenog autora koju sam u izlogu AGM-ove knjižare ugledala na povratku iz HAZU

Autori koji su pisali u Forumu

Treba li uopće isticati kakva mi je čast biti na naslovnici Foruma, časopisa za književnost čiji je urednik bio veliki Miroslav Krleža (mogla sam biti u Kronikama što bi također bilo krasno, ili moj rad nije morao biti selektiran za objavljivanje uopće), a samo neka od velikih imena koja su zaslužila biti na naslovnici su: Viktor Žmegač, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Mladen Machiedo, Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Ivo Brešan, Dorta Jagić, Dubravko Detoni, Petar Selem, Krešimir Nemec, Ante Stamać, Ivan Aralica, Goran Tribuson, Slobodan Novak, Zvonimir Mrkonjić, Slobodan Šnajder, Jakša Fiamengo, Žarko Paić, Drago Štambuk, Slavko Jendričko, uz koje Forum često objavljuje i prijevode književnih velikana – od Dantea do Jesenjina, Lorce i mnogih drugih. Doista je nezahvalno nabrajati jer nekoga strašno važnoga čovjek baš uvijek nekako zaboravi pa se zbog toga unaprijed ispričavam, a također molim imajte na umu da spomenuta imena nisam navodila po abecedi nego u „nadrealističkom ludilu“.

Podrška velikih malima

Epilog: moja knjiga Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića od prošlog se tjedna čuva i u Knjižnici HAZU, a nakon što je od 2017. godine istaknuta na službenoj web-stranici Alexej von Jawlensky Archiva u Švicarskoj, sad je također istaknuta i na službenoj web-stranici legendarnog pijanista Ive Pogorelića, na čemu Maestru od srca zahvaljujem. Velika je stvar kada netko svjetski poznat iskaže podršku prilično anonimnoj autorici – to je ujedno jako, jako hrabro! Stoga koristim upravo ovaj trenutak za istaknuti kako mojih eseja uopće ne bi bilo kad ne bi postojali fantastični umjetnici i kreativci čija djela interpretiram, pri čemu je Pogorelić kao muzički interpret tijekom cijeloga mojeg života na mene izvršio enorman utjecaj pa sad ja u mediju različitom od njegova nastojim činiti zapravo isto što i on, a to je prodrijeti u srž izvorna umjetničkog djela i prezentirati ga na originalan način.