Promocija moje knjige na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu
Piše: Mirna Rudan Lisak
lis 16, 2015
Muzika kao početak i kraj mojih istraživanja
Uvijek sam mislila da ću jednom biti muzičar, no nažalost (ili na sreću) sudbina me odvela posve drugim putem. Tako sam prvo diplomirala na Arhitektonskom fakultetu, a doktorski studij upisala sam na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tad sam pomislila „nije muzička, ali je barem akademija“, a moj prijedlog simultanog istraživanja skladatelja Aleksandra Skrjabna i slikara Alekseja Javljenskoga odmah je dao naslutiti da se interdisciplinarno želim vratiti svojoj prvoj strasti – muzici. Moj mentor, akademik Igor Rončević, rekao mi je da istraživanje također mora biti povezano sa suvremenim kontekstom, jer u protivnom neću zakoračiti u neistraženi prostor niti stvoriti novu stepenicu u svjetskom znanju. Zahvaljujući toj uputi u istraživanje sam uvela još jednoga meni dragog umjetnika, ali ne produktivnoga kao što su to Skrjabin i Javljenski, već reproduktovnoga – svjetski poznatog pijanista Ivu Pogorelića. Pretpostavila sam da će mi upravo njegova umjetnost pomoći prenijeti istraživanje u današnje visoko-reproduktovno doba.
Sinteza pet grana umjetnosti
Ne treba posebno isticati da se moj prijedlog na Akademiji likovnih umjetnosti smatrao najblaže rečeno „malo čudnim“, ali objasnila sam da ću pokazati kako je likovna dionica primjenjiva na sve grane umjetnosti uopće, pa tako i na Pogorelićev pijanizam koji mojoj temi odgovara upravo zato što posjeduje nesvakidašnje bogat kolorit glazbenih tonova. U konačnici, moje likovno djelo (koje je bilo neizbježan završni dio istraživanja i preduvjet za stjecanje titule doktorice umjetnosti) može imati uporište u bilo čemu, pa nije neobično da je moja multidisciplinarna virtualna svjetlosna instalacija na kraju bez ograničenja i bila sintezom istraživanih umjetnika, odabranih čak pet grana umjetnosti (muzike, slikarstva, književnosti, arhitekture i plesa), kao i teorije i filozofije umjetnosti, što sam sve uspješno povezala sa znanošću.
Oduvijek sam obožavala svirati klavir pa mi je poseban doživljaj bio održati promociju svoje prve knjige na Muzičkoj akademiji u Zagrebu
Kromatske fantazije u novoj zgradi Muzičke akademje
U razdoblju od 2012. do 2014. svoja sam istraživanja na nešto višoj literarnoj razini već objavila u nagrađivanom časopisu za književnost, kulturu i znanost Riječi. No u jednom sam trenutku shvatila da svoje tekstove moram objediniti, jer unatoč tomu što ih je moguće čitati neovisno, među njima je ostvarena neraskidiva povezanost koja čitatelja dovodi do zaključka cijelog istraživanja. Kako mi je stil pisanja svojom neponovljivom kritikom brusio g. Andrija Tunjić, urednik časopisa Riječi i vrhunski kazališni kritičar u časopisu Vijenac (ujedno autor niza knjiga), zamolila sam ga da upravo on bude urednikom moje prve knjige.
Potraga za literarnim izrazom
Tek sam u knjizi po vlastitim kriterijima uspjela ostvariti zadovoljavajući literarni izraz, pri čemu sam svoje tekstove nadopunila još nekim spoznajama i poveznicama između raznih grana umjetnosti i do tada nepovezanih umjetničkih djela i njihovih umjetnika. Upravo su kromatske fantazije Skrjabina, Javljenskoga i Pogorelića bile glavnom temom pod čijim sam okriljem pokazala da reproduktivni umjetnici poput produktinih mogu ostvariti apstraktni izraz, stoga je divno bilo promociju organizirati u novoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu, na čijem je krovu instalacija u duginim bojama kojima sam i ja na naslovnici svoje knjige „obojila“ crno-bijele klavirske tipke. Takav je dizajn pokazao da su Skrjabinove svjetlosne orgulje bile lajtmotiv mojih istraživanja, a silueta klavira pružila je utočište vrlo dugačkom podnaslovu moje knjige.
PROF. GAŠPAROVIĆ: „Mirnu Rudan Lisak upoznao sam sasvim slučajno i nisam slutio da će mi tom prigodom pokloniti svoju knjigu koju sam pročitao s velikim zanimanjem. Danas, naime, ima vrlo malo ljudi koji imaju originalnu ideju, a premda bi doktori znanosti ili umjetnosti za svoje teze trebali imati originalne ideje, većinom je riječ o preuzetima koje se onda dorađuju novim istraživanjima. Ideja dr. Rudan Lisak posve je originalna i vrlo zanimljiva.“
Govornici briljirali originalnim interpretacijama istog djela
Naslov moje knjige je Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, a sadržajem sam htjela pokazati da reproduktivni umjetnici poput produktivnih mogu ostvariti neprepoznatljivost originala, unatoč tomu što napisano djelo moraju poštovati u cijelosti. Kad jednom krenu rastvarati izvorno djelo, na raspolaganju poput slikara imaju beskonačne nijanse glazbenih tonova, što je prof. Ljubomir Gašparović odabrao za nit vodilju kad je Skrjabinovu kompoziciju Feuillet d’album, op. 58, odsvirao čak dva puta – na početku i na završetku događanja – kako bi pokazao da se ista skladba može svirati do te mjere različito da slušatelj bez upute gotovo neće moći shvatiti da je riječ o istom djelu. Pritom je u svojoj prvoj izvedbi svirao točno kako u knjizi opisujem Skrjabinov skladateljski postupak (pronašao je težište u jednoj noti i sve je ostale dijelove kompozicije organizirao oko toga jednoga jedinog tona), a na kraju je izveo pogorelićevski postupak usporavanja muziciranja, što je preobrazilo kompoziciju u eterični fluxus obojan cijelom paletom nijansi glazbenih tonova.
Elektronska glazba skladana za ovu prigodu
Uz Skrjabinovu muziku za promociju je elektronsku glazbu skladao Robert Selimović, a slušali smo je prilikom ulaska u dvoranu te kao pratnju mojem video-radu naslovljenome Muzički ikonostas slikara ALekseja Javljenskoga. Nazočne je pozdravila predsjednica Matice hrvatske Sisak Đurđica Vuković, nakon čega je prvi govorio urednik Andrija Tunjić prisjećajući se mojih početaka. Zatim je govorio prof. Zlatko Kauzlarić Atač, recenzent knjige (također aktualni voditelj Doktorskog studija na Akademiji likovnih umjetnosti i predsjednik Povjerenstva za ocjenu i obranu mojeg doktorata), a prof. Gašparović moju je knjigu predstavio jednako zanimljivo kao što je i svirao. Nakon svih i ja sam jedva čekala nešto reći, jer konačno sam se našla u omiljenoj situaciji kad poput reproduktivnog umjetnika mogu interpretirati vlastito djelo. Govor prof. Atača naknadno je objavljen u časopisu Riječi, dok je vijest o promociji prenio Vijenac.
U publici obitelj, kolege i prijatelji
Oduševilo me koliko je ljudi došlo na promociju, jer bila sam svjesna da je riječ o mojoj prvoj knjizi nadajući se kako će dvorana biti barem ugodno popunjena. Zato nisam mogla doći k sebi kad sam vidjela da nema dovoljno stolaca i da će dio publike na dnu dvorane promociju odslušati na nogama! Predivno sam se osjećala uz članove obitelji, brojne prijatelje, ali i moje profesore i kolege, a svoj interes je dolaskom iskazao čak i jedan akademik. Mnogi su na licu mjesta odmah i kupili moju knjigu, a kako do tog trenutka nisam o sebi razmišljala kao o autorici, jedva sam se snašla kad sam poznatima i nepoznatima u knjizi trebala napisati posvetu. Svima zahvaljujem na dolasku, nikad u profesionalnom životu nisam osjetila toliku količinu pozitivne energije!
„Plakat oblikovan za promociju koja me još jednom podsjetila na to da čovjek ništa u životu ne može sam – neizmjerno sam zahvalna svojem uredniku i izdavaču, kao i govornicima koji su predstavili moju knjigu; sponzor promotivnog materijala bio je LASER-PLUS d.o.o., a prva osoba koja je kupila knjigu veliki je Ivo Pogorelić“
„Plakat oblikovan za promociju koja me još jednom podsjetila na to da čovjek ništa u životu ne može sam – neizmjerno sam zahvalna svojem uredniku i izdavaču, kao i govornicima koji su predstavili moju knjigu; sponzor promotivnog materijala bio je LASER-PLUS d.o.o., a prva osoba koja je kupila knjigu veliki je Ivo Pogorelić“
U publici obitelj, kolege i prijatelji
Oduševilo me koliko je ljudi došlo na promociju, jer bila sam svjesna da je riječ o mojoj prvoj knjizi nadajući se kako će dvorana biti barem ugodno popunjena. Zato nisam mogla doći k sebi kad sam vidjela da nema dovoljno stolaca i da će dio publike na dnu dvorane promociju odslušati na nogama! Predivno sam se osjećala uz članove obitelji, brojne prijatelje, ali i moje profesore i kolege, a svoj interes je dolaskom iskazao čak i jedan akademik. Mnogi su na licu mjesta odmah i kupili moju knjigu, a kako do tog trenutka nisam o sebi razmišljala kao o autorici, jedva sam se snašla kad sam poznatima i nepoznatima u knjizi trebala napisati posvetu. Svima zahvaljujem na dolasku, nikad u profesionalnom životu nisam osjetila toliku količinu pozitivne energije!
Možda će Vas također zanimati…
Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin
U četvrtak, 14. studenoga 2019. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“ uz potporu Skrjabinovog muzeja iz Moskve
„Moj“ Spengler i ja
Forum, časopis za književnost HAZU objavio moj esej Slikarski memento u prostoru onkraj povijesti: Fabijanićev hommage Ivi Šebalju 100 godina poslije Spenglerove Propasti Zapada
Predavanje u MSU
Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa
Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin
U četvrtak, 14. studenoga 2019. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“ uz potporu Skrjabinovog muzeja iz Moskve
„Moj“ Spengler i ja
Forum, časopis za književnost HAZU objavio moj esej Slikarski memento u prostoru onkraj povijesti: Fabijanićev hommage Ivi Šebalju 100 godina poslije Spenglerove Propasti Zapada
Predavanje u MSU
Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa
Putopis: Konferencija u Moskvi (2. dio)
U ovom putopisu možete pročitati o konferenciji održanoj u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi (Rusija)