U četvrtak, 14. studenoga 2019. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“ uz potporu Skrjabinovog muzeja iz Moskve
Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin
Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“
Piše:
Osnutak Skrjabinovog društva
U četvrtak, 14. studenoga 2019., na Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“ – za predsjednika je izabran prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr. Veljko Glodić, za tajnicu prof. Julia Gubajdullina, a za sebe osmišljeno mjesto izvršne direktorice prepustila sam Krešimiru Starčeviću. Počasni predsjednik je dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin – Skrjabinov potomak, a osobita mi je čast i zadovoljstvo bila prihvatiti počasno članstvo, koje smo svojim entuzijazmom zaslužili g. Božo Kovačević (bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi) i ja kao osoba koja je doktorirala na Skrjabinu te objavila knjigu Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost : Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, u kojoj je poglavlje posvećeno tome meni od djetinjstva najdražem skladatelju. Predavanje o Skrjabinovu mističnom akordu do sad sam održala na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, na Muzičkoj akademiiji u Zagrebu kad sam promovirala svoju knjigu, u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Bauhausa, ali i u Moskvi u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinova memorijalnog muzeja, o čemu sam prošle godine u ovo vrijeme objavila putopis.
Moj govor na Osnivačkoj skupštini najavili su prof. Ruben Dalibaltayan i prof. dr.art. Veljko Glodić
Priče iz Moskve nikoga nisu ostavile ravnodušnim
Atmosfera na skupštini prštala je pozitivnom energijom, a publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške, koja su novoosnovanom društvu uputili Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve. a priče koje su pritom ispričali svi govornici bile su fascinantne. Tako je osobit utisak na publiku ostavila priča g. Kovačevića o tomu kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča – bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tad su se na istom mjestu našli on kao Skrjabinov potomak te potomci Sergeja Rahmanjinova i Borisa Pasternaka, što je doista – kako je zaključio Božo Kovačević – moguće doživjeti samo u Moskvi. Mnoga divna iskustva iz Moskve s nama je također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo, a g. Starčević istaknuo ciljeve koje će društvo nastojati ostvariti. Čast mi je biti u društvu tako uglednih pojedinaca, ujedno predivnih ljudi!
Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina – Skrjabinova potomka, i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve
Susret s brojnim prijateljima muzičarima
Kako su moje prijateljice Lada Radić i Sandra Belak spontano snimale brojne fotografije i video-radove (na čemu im od srca zahvaljujem), u cijelosti su snimile samo moj govor koji ovom prigodom objavljujem, a također zahvaljujem prof. Dalibaltayanu i prof. Glodiću što su se tom prigodom tako lijepo izrazili o mojem radu. Budući da često u okviru posla kao gradonačelnikova izaslanica nazočim kulturnim događanjima, uvijek sam se pitala što ću učiniti ako mi se ikad dogodi da ću morati nešto javno reći, a da nisam unaprijed pripremljena na tu mogućnost – i upravo mi je ova Osnivačka skupština priuštila takvu situaciju. Stoga mi je strašno puno značilo to da su mi na govoru poslije čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja. No, osim druženja sa svojim dragim prijateljicama, kao i dragom gospođom Ksenijom Pavlinić-Tomašegović iz Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti te gospođom Elizabetom Lalevskom (suprugom g. Kovačevića), možda me najviše razveselio neočekivani ponovni susret s našim sjajnim pijanistom Harijem Gusekom, čije mi interpretacije Skrjabinovih djela i razgovori o Skrjabinu trajno odzvanjaju u ušima, zajedno s razgovorima koje sam tijekom života vodila s mojim nedavno preminulim profesorom, mentorom i prijateljem, našim velikim skladateljem Bogdanom Gagićem.
„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikoga ruskog skladatelja i pijanista.“
Poziv svima zainteresiranima za Skrjabinovu umjetnost
Osnivačka skupština kamen je temeljac za široki spektar naših budućih aktivnosti, koje će se kretati od koncerata i predavanja do raznih drugih kulturnih događanja i gostovanja. Stoga pozivamo sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga, na žalost, široj publici još uvijek nedovoljno poznatoga ruskog skladatelja. Unatoč tomu, njegovo je djelo od neupitne važnosti za povijest umjetnosti, jer nalazi se na samom vrhu mosta između klasike i modernizma ujedinjujući tako u sebi najbolje od obaju tih međusobno često suprotstavljenih „svjetova“. Kako je Skrjabin pritom težio sintezi svih umjetnosti, sigurni smo da će osim ljubitelja glazbe i ljubitelji drugih grana umjetnosti uživati u našem programu, stoga sve zainteresirane pozivamo da na web-stranici Skrjabinovog društva → prate naš rad, jer on bez publike, za koju sve ovo i činimo, nema nikakva smisla!
„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikoga ruskog skladatelja i pijanista.“
You may also like my other posts…
Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin
„Moj“ Spengler i ja
Forum, časopis za književnost HAZU objavio moj esej Slikarski memento u prostoru onkraj povijesti: Fabijanićev hommage Ivi Šebalju 100 godina poslije Spenglerove Propasti Zapada
Predavanje u MSU
Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa