Hrvatsko društvo Aleksandar Skrjabin

Hrvatsko društvo „Aleksandar Skrjabin“

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Osnutak Skrjabinovog društva

U četvrtak, 14. studenoga 2019., na Muzičkoj akademiji u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatskog društva „Aleksandar Skrjabin“ – za predsjednika je izabran prof. Ruben Dalibaltayan, za potpredsjednika prof. dr. Veljko Glodić, za tajnicu prof. Julia Gubajdullina, a za sebe osmišljeno mjesto izvršne direktorice prepustila sam Krešimiru Starčeviću. Počasni predsjednik je dr.sc. Aleksandar Serafimovič Skrjabin – Skrjabinov potomak, a osobita mi je čast i zadovoljstvo bila prihvatiti počasno članstvo, koje smo svojim entuzijazmom zaslužili g. Božo Kovačević (bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Moskvi) i ja kao osoba koja je doktorirala na Skrjabinu te objavila knjigu Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost : Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, u kojoj je poglavlje posvećeno tome meni od djetinjstva najdražem skladatelju. Predavanje o Skrjabinovu mističnom akordu do sad sam održala na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, na Muzičkoj akademiiji u Zagrebu kad sam promovirala svoju knjigu, u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Bauhausa, ali i u Moskvi u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinova memorijalnog muzeja, o čemu sam prošle godine u ovo vrijeme objavila putopis.

I

Moj govor na Osnivačkoj skupštini najavili su prof. Ruben Dalibaltayan i prof. dr.art. Veljko Glodić

Priče iz Moskve nikoga nisu ostavile ravnodušnim

Atmosfera na skupštini prštala je pozitivnom energijom, a publika je mogla uživati u sadržaju pisama podrške, koja su novoosnovanom društvu uputili Aleksandar Serafimovič Skrjabin i Skrjabinov muzej iz Moskve. a priče koje su pritom ispričali svi govornici bile su fascinantne. Tako je osobit utisak na publiku ostavila priča g. Kovačevića o tomu kako je i gdje upoznao Aleksandra Serafimoviča – bilo je to 2007. u Glinkinom muzeju kad je Aleksandar Serafimovič slavio svoj 60. rođendan, a tad su se na istom mjestu našli on kao Skrjabinov potomak te potomci Sergeja Rahmanjinova i Borisa Pasternaka, što je doista – kako je zaključio Božo Kovačević – moguće doživjeti samo u Moskvi. Mnoga divna iskustva iz Moskve s nama je također podijelio prof. Glodić, dok je prof. Dalibaltayan predstavio Društvo, a g. Starčević istaknuo ciljeve koje će društvo nastojati ostvariti. Čast mi je biti u društvu tako uglednih pojedinaca, ujedno predivnih ljudi!

Na Osnivačkoj skupštini pročitana su pisma podrške Aleksandra Serafimoviča Skrjabina – Skrjabinova potomka, i Memorijalnog muzeja A. N. Skrjabina iz Moskve

Susret s brojnim prijateljima muzičarima

Kako su moje prijateljice Lada Radić i Sandra Belak spontano snimale brojne fotografije i video-radove (na čemu im od srca zahvaljujem), u cijelosti su snimile samo moj govor koji ovom prigodom objavljujem, a također zahvaljujem prof. Dalibaltayanu i prof. Glodiću što su se tom prigodom tako lijepo izrazili o mojem radu. Budući da često u okviru posla kao gradonačelnikova izaslanica nazočim kulturnim događanjima, uvijek sam se pitala što ću učiniti ako mi se ikad dogodi da ću morati nešto javno reći, a da nisam unaprijed pripremljena na tu mogućnost – i upravo mi je ova Osnivačka skupština priuštila takvu situaciju. Stoga mi je strašno puno značilo to da su mi na govoru poslije čestitali veliki Davorin Kempf, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog, kao i Bosiljka Perić Kempf, naša ugledna muzikologinja, glazbena kritičarka i publicistkinja. No, osim druženja sa svojim dragim prijateljicama, kao i dragom gospođom Ksenijom Pavlinić-Tomašegović iz Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti te gospođom Elizabetom Lalevskom (suprugom g. Kovačevića), možda me najviše razveselio neočekivani ponovni susret s našim sjajnim pijanistom Harijem Gusekom, čije mi interpretacije Skrjabinovih djela i razgovori o Skrjabinu trajno odzvanjaju u ušima, zajedno s razgovorima koje sam tijekom života vodila s mojim nedavno preminulim profesorom, mentorom i prijateljem, našim velikim skladateljem Bogdanom Gagićem.

OSNIVAČI I POČASNI ČLANOVI DRUŠTVA

POZIVNICA KOJU SAM OBLIKOVALA ZA OVU PRIGODU

G. KOVAČEVIĆ ČITA PISMO ALEKSANDRA SERAFIMOVIČA SKRJABINA

POTRUDILI SMO SE DA SVE IZGLEDA LIJEPO

SRDAČAN SUSRET S PIJANISTOM HARIJEM GUSEKOM

LADA SNIMA GĐU. BOSILJKU PERIĆ KEMPF I MENE

GOSPOĐA KSENIJA PAVLINIĆ-TOMAŠEGOVIĆ, DRAŽEN I JA

NEMA PRAVOG VESELJA BEZ PRIJATELJA

Blog-Scriabin-portrait

„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikoga ruskog skladatelja i pijanista.“

Poziv svima zainteresiranima za Skrjabinovu umjetnost

Osnivačka skupština kamen je temeljac za široki spektar naših budućih aktivnosti, koje će se kretati od koncerata i predavanja do raznih drugih kulturnih događanja i gostovanja. Stoga pozivamo sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga, na žalost, široj publici još uvijek nedovoljno poznatoga ruskog skladatelja. Unatoč tomu, njegovo je djelo od neupitne važnosti za povijest umjetnosti, jer nalazi se na samom vrhu mosta između klasike i modernizma ujedinjujući tako u sebi najbolje od obaju tih međusobno često suprotstavljenih „svjetova“. Kako je Skrjabin pritom težio sintezi svih umjetnosti, sigurni smo da će osim ljubitelja glazbe i ljubitelji drugih grana umjetnosti uživati u našem programu, stoga sve zainteresirane pozivamo da na web-stranici Skrjabinovog društva → prate naš rad, jer on bez publike, za koju sve ovo i činimo, nema nikakva smisla!

„Pozivam sve skrjabiniste da se pridruže našem društvu kako bi stekli nove spoznaje o umjetnosti toga velikoga ruskog skladatelja i pijanista.“

You may also like my other posts…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more

„Moj“ Spengler i ja

„Moj“ Spengler i ja

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Forum – časopis Razreda za književnost HAZU objavio moj najnoviji esej

Prošli tjedan bio je sasvim podnošljiv – nakon radnog ljeta jedan po jedan nižu se rezultati pa sam u utorak iz Ureda za kulturu pod pauzom skoknula do Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti po autorski primjerak Foruma u kojemu mi je objavljen esej pod naslovom Slikarski memento u prostoru onkraj povijesti : Fabijanićev hommage Ivi Šebalju 100 godina poslije Spenglerove Propasti Zapada. Oswald Spengler i njegova kolosalna knjiga ponovno su bili kamen temeljac za moje suvremene koncepte, a ovaj put također su nezaobilazni bili Goethe, Nietzsche, Thomas Mann, ali i Višnja Machiedo sa svojim remek-djelom o francuskom nadrealizmu (knjiga je to u kojoj nije sigurno tko je bolji – nadrealisti ili Machiedo koja ih interpretira, pa nije čudo da je od Francuske vlade za svoja postignuća dobila Orden legije časti). Nabrojani, ali i mnogi drugi autori pomogli su mi argumentirati interpretaciju fantastične izložbe Ive Šebalja koju je ovog proljeća u Modernoj galeriji u Zagrebu postavio moj profesor, mentor i prijatelj, veliki hrvatski arhitekt Nenad Fabijanić.

Oswald Spengler i Godine odluke

Kako mi je Spengler najdraži filozof i jedan od najdražih autora uopće, slučajnost koja mi se dogodila na povratku iz HAZU pozitivno me šokirala. Naime, kad sam prolazila Teslinom ulicom pogled mi je skliznuo na izlog AGM-ove knjižare i imala sam što vidjeti: u prvom redu bio je istaknut tek objavljeni prijevod njegovih Godina odluke, knjige koju sam već htjela kupiti na engleskom jer njemački, na žalost, ne govorim tako dobro da bih Spenglera mogla čitati u izvorniku (što je prava šteta jer on piše na tako visokoj literarnoj razini da je mogao, a možda i trebao biti književnik). No kad sam još malo bolje pogledala, cijeli susjedni izlog bio je uređen samo njegovom knjigom Čovjek i tehnika koju već imam, stoga sam na povratku iz HAZU uz Forum sa sobom odmah ponijela i jednog Spenglera.

Blog-Spengler-book-store-mobile

Oswald Spengler: Godine odluke – knjiga omiljenog autora koju sam u izlogu AGM-ove knjižare ugledala na povratku iz HAZU

Autori koji su pisali u Forumu

Treba li uopće isticati kakva mi je čast biti na naslovnici Foruma, časopisa za književnost čiji je urednik bio veliki Miroslav Krleža (mogla sam biti u Kronikama što bi također bilo krasno, ili moj rad nije morao biti selektiran za objavljivanje uopće), a samo neka od velikih imena koja su zaslužila biti na naslovnici su: Viktor Žmegač, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Mladen Machiedo, Pavao Pavličić, Julijana Matanović, Ivo Brešan, Dorta Jagić, Dubravko Detoni, Petar Selem, Krešimir Nemec, Ante Stamać, Ivan Aralica, Goran Tribuson, Slobodan Novak, Zvonimir Mrkonjić, Slobodan Šnajder, Jakša Fiamengo, Žarko Paić, Drago Štambuk, Slavko Jendričko, uz koje Forum često objavljuje i prijevode književnih velikana – od Dantea do Jesenjina, Lorce i mnogih drugih. Doista je nezahvalno nabrajati jer nekoga strašno važnoga čovjek baš uvijek nekako zaboravi pa se zbog toga unaprijed ispričavam, a također molim imajte na umu da spomenuta imena nisam navodila po abecedi nego u „nadrealističkom ludilu“.

„Epilog: moja knjiga Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost čuva se u Knjižnici HAZU te je istaknuta na službenoj web-stranici legendarnog pijanista Ive Pogorelića.“

Podrška velikih malima

Epilog: moja knjiga Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost: Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića od prošlog se tjedna čuva i u Knjižnici HAZU, a nakon što je od 2017. godine istaknuta na službenoj web-stranici Alexej von Jawlensky Archiva u Švicarskoj, sad je također istaknuta i na službenoj web-stranici legendarnog pijanista Ive Pogorelića, na čemu Maestru od srca zahvaljujem. Velika je stvar kada netko svjetski poznat iskaže podršku prilično anonimnoj autorici – to je ujedno jako, jako hrabro! Stoga koristim upravo ovaj trenutak za istaknuti kako mojih eseja uopće ne bi bilo kad ne bi postojali fantastični umjetnici i kreativci čija djela interpretiram, pri čemu je Pogorelić kao muzički interpret tijekom cijeloga mojeg života na mene izvršio enorman utjecaj pa sad ja u mediju različitom od njegova nastojim činiti zapravo isto što i on, a to je prodrijeti u srž izvorna umjetničkog djela i prezentirati ga na originalan način.

IZLOŽBA IVE ŠEBALJA SLIKARSKI MEMENTO U MODERNOJ GALERIJI U ZAGREBU; AUTOR IZLOŽBE: NENAD FABIJANIĆ

FASCINANTNA ŠEBALJEVA SLIKARSKA PLATNA IZ ČIJE APSTRAKCIJE DISKRETNO PROVIRUJU MOTIVI SVAKODNEVICE I VJEČNOSTI

PORTRET IVE ŠEBALJA KOJI JE U BRONCI IZRADIO IVAN SABOLIĆ

VELIKA MI JE ČAST BITI NA NASLOVNICI ČASOPISA RAZREDA ZA KNJIŽEVNOST HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ZGRADA HAZU U KOJU SAM OTIŠLA PO AUTORSKI PRIMJERAK FORUMA

PLOČA NA
ULAZU U HAZU

MAGNOLIA – OMILJENO MJESTO ZA ZASLADITI SE NAKON SVIH NAPORA

ŠTO JE USPJEH AKO GA NEMAŠ S KIME PROSLAVITI – U DRUŠTVU KOLEGICE I PRIJATELJICE SANDRE BELAK

SVIMA PREPORUČAM RUSKI MEDOVIK KOJI JE TAKO FIN DA GA OVAJ PUT NIJE BILO ZA NARUČITI

Blog-Oswald-Spengler-Mirna-Rudan-Lisak

„Cijeli susjedni izlog AGM-ove knjižare bio je uređen samo Spenglerovom knjigom Čovjek i tehnika, što me oduševilo jer se prošle godine obilježavala 100. obljetnica objavljivanja njegova kolosalnog djela Propast Zapada.“

Uspjeh treba proslaviti

Za kraj, što bi bio uspjeh kad ga čovjek ne bi imao s kime podijeliti, stoga sam ga odmah proslavila s kolegicom i prijateljicom Sandrom Belak na kolačima u omiljenoj nam slastičarnici Magnolija u Gundulićevoj ulici!

„Cijeli susjedni izlog AGM-ove knjižare bio je uređen samo Spenglerovom knjigom Čovjek i tehnika, što me oduševilo jer se prošle godine obilježavala 100. obljetnica objavljivanja njegova kolosalnog djela Propast Zapada.“

Možda će Vas također zanimati…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Obilježavanje 100. obljetnice osnutka Bauhausa

U travnju ove godine Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu omogućio mi je predivan doživljaj kad me pozvao održati predavanje u okviru svojega edukivnog programa – za mene kao autoricu doista je bila velika stvar moći predstaviti svoju knjigu Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost u tom suvremenom hramu kulture i umjetnosti! Mislim da nije potrebno posebno isticati kakva mi je radost i čast bila održati predavanje u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Bauhausa u jednoj tako važnoj i vrijednoj ustanovi, koja je svojim izvrsnim programom Zagreb i Hrvatsku odavno upisala na kulturnu kartu Europe i svijeta.

Sve je bilo toliko lijepo uređeno da sam zanijemila kad sam vidjela kako predivno izgleda „pozornica“ postavljena za mene – mogla sam birati hoću li nastupiti u dvorani za predavanja ili u prostoru izložbe, a odabrala sam prostor izložbe jer mi je odmah bilo jasno da je kulisa koja se sastojala od umjetničkih djela Josefa i Anni Albers, dvoje slavnih predstavnika Bauhausa, bila nenadmašna. Ravnateljici Muzeja suvremene umjetnosti, gđi dr.sc. Snježani Pintarić, neizmjerno sam zahvalna na fantastičnoj uvodnoj riječi, pri čemu me zadivila načinom kako je moj rad (istraživanje kromatskih fantazija Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića) spretno povezala s kromatskim fantazijama spomenutih umjetnika.

I

Ambijent bez premca: držim predavanje o apstraktnoj reproduktivnoj umjetnosti okružena apstraktnim platnima slavnih Josefa i Anni Albers

Reproduktivna umjetnost kao prostor interpretacije originalnih djela

Kako sam konačno uspjela urediti i video predavanja, nadam se da će biti zanimljiv svima zainteresiranima za reproduktivnu umjetnost kao prostor interpretacije već ostvarenih umjetničkih djela. Na početku je malo bučno jer je zgrada MSU osmišljena tako da se postigne maksimum otvorenosti i komunikacije (zidovi uglavnom nisu sagrađeni do stropa), a kako je ulazak u izložbeni prostor također posve otvoren nikako se nije moguće izolirati od okolnih zvukova. Unatoč tomu, sigurna sam da nikome neće smetati dječica koja su se igrala u susjednom prostoru, a njihova zanesenost i tako utihne već nakon prvih par minuta. Bilo mi je drago ovako iz prve ruke čuti da djeca posjećuju Muzeje i da MSU ima bogat edukativni program za sve generacije – čestitam voditeljici Odjela za edukaciju MSU Dunji Martić Štefan!

„Predivan je osjećaj bio održati predavanje u okviru programa kojim je obilježena 100. obljetnica osnutka Bauhausa i pritom biti okružen fascinantnim platnima slavnih Josefa i Anni Albers!“

Dolazak mladih plesača iz Škole suvremenog plesa

Kako sam znala da su dolazak na predavanje najavili plesači iz Škole suvremenog plesa Ane Maletić, prilagodila sam sadržaj predavanja njihovim potrebama i skratila sve što za njih nije bilo prioritet, zbog čega su poglavlja o Javljenskome i Pogoreliću nužno malo ispaštala. Ta će poglavlja više zablistati nekom drugom prigodom jer nemoguće mi je u 45 minuta u cijelosti obuhvatiti svoju sadržajem bogato nabijenu knjigu, dostupnu u Superknjižari i u dućanu Matice hrvatske u Zagrebu. Predavanje također sadrži i dva moja video-rada: video pod naslovom Muzički ikonostas slikara Alekseja Javljenskoga za koji je elektronsku muziku skladao Robert Selimović, i video Multidisciplinarne virtualne instalacije, čime sam predavanju dodala još dvije dionice kako bih pisanu riječ interdisciplinarno nadopunila slikom i zvukom. Kamera je na žalost imala ograničenje snimanja od 30 minuta, no zvuk je na sreću ipak snimljen u cijelosti, stoga sam u drugom dijelu videa mogla napraviti animaciju od fotografija i slika predavanja, koje je bilo obogaćeno i velikim brojem likovnih i glazbenih priloga. U tom se dijelu također moj glas čuje bolje, ali zbog svih tehničkih izazova savjetujem da se za vrijeme gledanja stave slušalice.

IZLOŽBU RADOVA SLAVNIH JOSEFA I ANNI ALBERS MOGLO SE RAZGLEDATI PRIJE I POSLIJE PREDAVANJA

PLESAČIMA OBJAŠNJAVAM UNUTARNJU RAVNOTEŽU MISTIČNOG AKORDA

KOLEGICE DUNJA MARTIĆ ŠTEFAN I ARIANA TAFRA DISKUTIRAJU POSLIJE PREDAVANJA

PRIJE ODLASKA JOŠ JEDAN POGLED NA DJELA JOSEFA I ANNI ALBERS – DESNO DIJALEKTIČKI SRAZ CRVENE I ZELENE

ODLAZAK IZ MSU U DOBROM RASPOLOŽENJU

Blog-MSU

Jedan od divnih trenutaka za pamćenje

Meni je ovo iskustvo bilo jedan od divnih trenutaka za pamćenje, stoga hvala kolegici Dunji Martic Štefan na svemu što je učinila da predavanje bude tako lijepo najavljeno i organizirano. Također zahvaljujem svima koji su došli i svima zainteresiranima za ovu temu – moja prijateljica Lada Radić snimila je mnoge ove krasne fotografije, a oduševilo me i koliko je ljudi odmah odlučilo kupiti moju knjigu – neki za sebe, a neki čak i više primjeraka za svoje institucije. Hvala na podršci i divnom druženju koje me ispunilo ogromnom količinom pozitivne energije!

„Ravnateljici MSU, gđi dr.sc. Snježani Pintarić, neizmjerno sam zahvalna na fantastičnoj uvodnoj riječi, pri čemu me zadivilo kako je moj rad povezala s kromatskim fantazijama Josefa i Anni Albers.“

Blog-MSU

„Ravnateljici MSU, gđi dr.sc. Snježani Pintarić, neizmjerno sam zahvalna na fantastičnoj uvodnoj riječi, pri čemu me zadivilo kako je moj rad povezala s kromatskim fantazijama Josefa i Anni Albers.“

Jedan od divnih trenutaka za pamćenje

Meni je ovo iskustvo doista bilo jedan od onih divnih trenutaka za pamćenje, stoga hvala kolegici Dunji Martic Štefan na svemu što je učinila da predavanje bude tako lijepo najavljeno i organizirano. Također zahvaljujem svima koji su došli i svima zainteresiranima za ovu temu – moja prijateljica Lada Radić snimila je mnoge ove krasne fotografije, a oduševilo me i koliko je ljudi odmah odlučilo kupiti moju knjigu – neki za sebe, a neki čak i više primjeraka za svoje institucije. Hvala na podršci i divnom druženju koje me ispunilo ogromnom količinom pozitivne energije!

Možda će Vas također zanimati…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more
Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more

Putopis: Konferencija u Moskvi (2. dio)

Putopis: Konferencija u Moskvi (2. dio)

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Putovanje u Moskvu na konferenciju organiziranu u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinovog muzeja

Stara je godina i zadnji je čas za oprostiti se, a može li se to učiniti bolje nego uz prisjećanje na najbolji trenutak koji sam doživjela u 2018.? Naravno da je riječ o sudjelovanju na konferenciji organiziranoj u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina, slavnoga ruskog kompozitora i pijanista. Budući da sam njegovu mističnom akordu posvetila cijelo prvo poglavlje svoje knjige pod naslovom Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost i podnaslovom Kromatske fantazije skladatelja Aleksandra Skrjabina, slikara Alekseja Javljenskoga i pijanista Ive Pogorelića, Skrjabinov me muzej pozvao u Moskvu predstaviti rezultate moga rada, kao i poslušati što drugi umjetnici i istraživači imaju za reći o Skrjabinovoj umjetnosti. Naslov poglavlja je Mistični akord Aleksandra Skrjabina kao marioneta Heinricha von Kleista, jer u mističnom sam akordu tijekom istraživanja razabrala figuru u pokretu koja zaživi onoga trenutka kad Skrjabin poput lutkara iz težišta svoje duhovne tvorevine upravlja zvukovnim svijetom.

Blog-Moscow-2-Red-Square

Poseban je doživljaj prošetati Moskvom noću zbog neobične topline kojom zrači taj često ledeni grad

Vers la flamme poput plamene forme katedrale sv. Vasilija Blaženoga

Nakon posjeta Moskvi čini mi se da pokretljivost mističnog akorda osim u urbanističkoj strukturi toga grada svoje podrijetlo možda još i više ima u plamenoj formi crkve sv. Vasilija Blaženoga, stoga se odluka na ekranu projicirati vatru dok pričam o Skrjabinovim kompozicijama Vers la flamme (Prema plamenu) i Prometej: Poema vatre u tom kontekstu također pokazala prikladnom, a očito ni Stravinski nije bio daleko od te ideje kad je skladao svima poznatu Žar pticu. Sve više imam dojam da su mnogi ruski umjetnici u toj živopisnoj katedrali pronašli duhovni pokretač za svoje umjetničke koncepte, a kako je smještena u samom ishodištu Moskve, ne mogu se oteti dojmu da je upravo ona vječnim ognjištem svih Rusa, koje za beskrajnih zimskih noći ima moć odmrznuti čak i najledenija srca. Ipak, najveći interes publike primijetila sam kad sam prikazala zadnju sliku – spiralu Sir Jamesa Frasera, i tek sad shvaćam da sam puno prije odlaska u Moskvu odabirom toga slikovnog primjera već vlastitom knjigom anticipirala svoj budući doživljaj ritma, harmonije i melodije grada u kojemu su stvarali brojni ruski velikani (više o tomu vidi u 1. dijelu putopisa).

„Za vrijeme konferencije bilo je divno družiti se s brojnim umjetnicima i istraživačima skrjabinistima, djelatnicima Skrjabinova muzeja i profesorima s Moskovskog i Petrogradskog konzervatorija.“

Brojna nova poznanstva i prijateljstva

Da se vratim konferenciji – divno je bilo družiti se s djelatnicima muzeja i profesorima s Moskovskog i Petrogradskog konzervatorija, a termin koji sam dobila za mene je bio velika čast: drugoga dana prvo je predavanje održao akademik Atanas Kurtev (poznati bugarski pijanist koji predaje na brojnim europskim frankofonim konzervatorijima), poslije njega izlagala sam ja, a onda je nastupio Aleksandar Serafimovič Skrjabin – Skrjabinov potomak i predsjednik Skrjabinove zaklade i počasni predsjednik Skrjabinovog društva sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Kako ne govorim ruski, predavanje sam pripremila na engleskom te sam tekst poslala u Muzej kolegi Aregu Mekhakyanu koji je, uz to što je i sam pripremio iznimno zanimljivo predavanje o povezanosti Skrjabinove muzike i istočne filozofije, bio ljubazan unaprijed ga prevesti na ruski kako bi uz moje izlaganje simultano mogao čitati dio po dio. Kad sam stala pred publiku svi su, dakle, očekivali da ću progovoriti na engleskom, ali kako sam u znak poštovanja i zahvalnosti prvih par rečenica pripremila na tečnom ruskom (tjedan dana vježbala sam pravilne akcente), nikad neću zaboraviti spontani osmijeh publike kao reakciju na to iznenađenje. Svi su tijekom konferencije bili jako ljubazni – Vladimir Popkov, voditelj Odjela znanstvenih istraživanja, brinuo je o tomu da od prvog poziva na konferenciju pa sve do odlaska iz Moskve sve teče glatko, a jedna od najzanimljivijih osoba koje sam upoznala bila je gospođa Valentina Vasiljevna Rubtsova, glavna urednica časopisa Muzika.

DVORANA SPREMNA ZA POČETAK KONFERENCIJE

Akademik A. Kurtev, N. Kurtev i A. S. Skrjabin – Skrjabinov potomak

Maestro Kurtev i ja pod pauzom

Areg Mekhakyan i ja dogovaramo zadnje detalje

Predstavljam svoju knjigu ispod slike najdražeg kompozitora

Pričala sam o Skrjabinovoj čežnji za kozmičkim savršenstvom

Arhitektura kao dijalektička suprotnost Skrjabinovim dinamičnim strukturama

Opisujem analogiju mističnog akorda i Kleistove marionete

Analogija između marionetinog živahnog tijela i živog plamena

Lažna spirala Sir Jamesa Frasera sintetizira kraj i početak

Gipsani odljev Skrjabinovih ruku u multimedijskom dijelu muzeja

Multimedijski dio muzeja

Prije povratka još jedna šetnja slavnom Ulicom Arbat

Blog-Moscow-2-Fairytale

Stvarne životne priče često su nalik bajci

Budući da svaka priča koja graniči s bajkom uvijek ima i nenadani epilog, ni ova nije nimalo različita: kad sam se već vratila u Zagreb, Skrjabinov Muzej kontaktirao me i javio da bi u povodu svoje 100. obljetnice postojanja volio na ruskom objaviti moj cjeloviti rad o mističnom akordu! Budući da je prijevod na strani jezik najveći san svih autora, odmah sam se bacila na posao jer 80 stranica žurno je trebalo prevesti na engleski kako bi ga Muzej odmah potom mogao prevesti na ruski i objaviti iduće godine. Ne treba posebno isticati da je naznaka kako bi i Nova godina mogla biti jednako dobra kao protekla za mene najbolji mogući završetak 2018., stoga u Skrjabinovom duhu svim čitateljima ovim putem želim ostvarenje svih kromatskih fantazija i svako dobro u 2019. godini!

„Prijevod na strani jezik san je svakog autora.“

Blog-Moscow-2-Fairytale

„Prijevod na strani jezik san je svakog autora.“

Stvarne životne priče često su nalik bajci

Budući da svaka priča koja graniči s bajkom uvijek ima i nenadani epilog, ni ova nije nimalo različita: kad sam se već vratila u Zagreb, Skrjabinov Muzej kontaktirao me i javio da bi u povodu svoje 100. obljetnice postojanja volio na ruskom objaviti moj cjeloviti rad o mističnom akordu! Budući da je prijevod na strani jezik najveći san svih autora, odmah sam se bacila na posao jer 80 stranica žurno je trebalo prevesti na engleski kako bi ga Muzej odmah potom mogao prevesti na ruski i objaviti iduće godine. Ne treba posebno isticati da je naznaka kako bi i Nova godina mogla biti jednako dobra kao protekla za mene najbolji mogući završetak 2018., stoga u Skrjabinovom duhu svim čitateljima ovim putem želim ostvarenje svih kromatskih fantazija i svako dobro u 2019. godini!

Možda će Vas također zanimati…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more
Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more

Putopis: Konferencija u Moskvi (1. dio)

Putopis: Konferencija u Moskvi (1. dio)

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Dolazak u Moskvu na konferenciju organiziranu u povodu obilježavanja 100. obljetnice osnutka Skrjabinovog muzeja

Listopad je i konačno sam u Moskvi, gradu koji sam oduvijek htjela posjetiti jer je u njemu živio i stvarao meni najdraži skladatelj Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (Moskva, 6. siječnja 1872. – Moskva, 27. travnja 1915.). Njegov stan nalazi se odmah uz Ulicu Arbat koja je opisana u brojnim ruskim književnim djelima, a kako je Bulgakov u svojem mističnom romanu Majstor i Margarita dočarao čak i prelet preko nje, odlučila sam kako će odabrani hotel morati biti u njoj, ili barem u najvećoj mogućoj blizini (pritom sam se ipak nadala da ću za razliku od pjesnika Bezdomnija i urednika Berlioza uspjeti izbjeći nenadani susret s vragom). Shvativši da se hotel koji mi se sviđa nalazi u „Kompozitorskoj“ ulici, više nije bilo dvojbe gdje odsjesti, a Googleove karte pokazale su da su Skrjabinov i Puškinov muzej udaljeni svega dvije-tri minute hoda.

Blog-Moscow-1-Arbat-tablet-&-mobile

Slavna Ulica Arbat u kojoj su glavni protagonisti brojnih ruskih književnih djela doživjeli nezaboravne trenutke

Interdisciplinarnost temeljena na sinesteziji

Zgrada u kojoj je živio Skrjabin danas je cijela prenamijenjena u njegov memorijalni muzej, stoga se u prizemlju nalazi dvorana za komorne koncerte, izlaganja, predavanja i sl., dok je na prvom katu izvorno očuvani Skrjabinov stan zajedno s njegovim Bechsteinovim klavirom, na kojemu su poslije svirali brojni slavni pijanisti (Sofronitski, Neuhaus, Horowitz, Van Cliburn, Pletnjov i dr.). Susjedna je zgrada nedavno također rekonstruirana i adaptirana, tako da se odmah uz muzej nalazi i koncertna dvorana (samo treba proći dvorištem), a vrijedi spomenuti i to da je dvorana skrjabinovski obogaćena svjetlosnim efektima podsjećajući nas da je riječ o vizionaru koji je daleko ispred svoga vremena postavio temelje suvremenog light-showa. Za svoju skladbu Prometej: Poema vatre Skrjabin je skladao i dionicu za svjetlosne orgulje kako bi muzičku harmoniju preveo u strukturu boja, a smatra se da je pod utjecajem sinestezije, fenomena povezivanja različitih osjetila u njihovu međusobnu prožimanju, spoznao kako svaki glazbeni tonalitet ima pripadajuću nijansu (o tomu više u mojoj knjizi Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost). Njegov je sustav boja usklađen s muzičkim kvintnim krugom (razmakom od pet tonova), a temelji se na optici Isaaca Newtona, što je vidljivo na svjetlosnom uređaju s početka 20. stoljeća (slika sa šarenim lampicama).

„Skrjabinove gipke melodijske strukture, u čijoj se kromatici izvođač u bilo kojem trenutku memorijski može izgubiti, svoje podrijetlo možda imaju upravo u urbanističkoj strukturi njegova grada.“

Moskva kao golema Fibonaccijeva spirala

Ovo mi je putovanje još jednom potvrdilo da je doista poželjno otputovati u grad u kojemu je neki umjetnik stvarao, jer kao što nakon šetnje Pragom postane jasno da Kafkin Preobražaj nije mogao nastati nigdje drugdje, tako u Moskvi postane jasno da Skrjabinove gipke melodijske strukture, u čijoj se kromatici izvođač u bilo kojem trenutku memorijski može izgubiti, svoje podrijetlo možda imaju upravo u urbanističkoj strukturi njegova grada. Doista je bilo teško razviti osjećaj o tomu gdje je sjever, a gdje jug, zapravo u Moskvi se na prvu gotovo nemoguće orijentirati uopće. Stoga kad bih jednom riječju morala opisati Moskvu, bila bi to riječ „vir“. Onoga trenutka kad uroniš u duh i bit toga grada imaš osjećaj da si se, ni sam ne znaš kako, najednom zatekao u golemoj Fibonaccijevoj spirali, i ne preostaje ti drugo nego u ritmu Šostakovičevog Drugog valcera korak po korak zatvarati krug po krug, sve dok se ne nađeš u ishodišnoj točki, a tad ti pred očima zasja sva plameno-živopisna ljepota crkve sv. Vasilija Blaženoga. Mora biti da Ivan Grozni ipak nije bio tako užasan kad je iza sebe ostavio tako bajkovito zdanje, no istog časa kad se teška srca odlučiš udaljiti, shvatiš da se Šostakovičev odmjereni valcer pretvorio u Hačaturjanov sudbonosni tročetvrtinski takt i u tom zamaskiranom ubrzanju još mi uvijek nije jasno kako sam se poslije Crvenog trga našla ispred Boljšoj teatra, jer bila sam sigurna da se nalazi na suprotnoj strani. 

ULAZ U SKRJABINOV MUZEJ

DVORANA U PRIZEMLJU SKRJABINOVOG MUZEJA SPREMNA ZA PREDAVANJA

STUBIŠTE KOJE VODI NA PRVI KAT GDJE SE NALAZI SKRJABINOV STAN

SKRJABINOV SLAVNI BECHSTEIN

SKRJABINOV SVJETLOSNI SUSTAV TEMELJEN NA MUZIČKOME KVINTNOM KRUGU I OPTICI ISAACA NEWTONA

UREĐAJ IZGLEDA OVAKO KAD SU LAMPICE UPALJENE

S LIJEVE STRANE ORMARA NALAZI SE ORMARIĆ SA SKRJABINOVIM FRAKOM I BIJELIM RUKAVICAMA

 JOŠ JEDAN SKRJABINOV KLAVIR IZNAD KOJEGA JE NJEGOVA SLIKA

DNEVNI BORAVAK

GIPSANI ODLJEV SKRJABINOVIH RUKU

SKRJABINOVA SPAVAĆA SOBA

DVORIŠTE KOJE VODI PREMA KONCERTNOJ DVORANI

PENJEMO SE NA GALERIJU

LIGHT SHOW U KONCERTNOJ DVORANI – POGLED S GALERIJE

KONCERTNA DVORANA POD SJAJEM SVJETLOSNIH EFEKATA

ŠETNJA PREMA CRVENOM TRGU, LIJEVO SPOMENIK GENERALU ŽUKOVU KOJI JE PORAZIO HITLERA

CRKVA SV. VASILIJA BLAŽENOGA PROVIRUJE SA SUPROTNE STRANE CRVENOG TRGA

ISPRED CRKVE SV. VASILIJA BLAŽENOGA

DIMENZIJE CRVENOG TRGA KAO STVORENE SU ZA KLAUSTROFOBIČARE

BAJKOVITA UNUTRAŠNJOST CRKVE SV. VASILIJA BLAŽENOGA

NA VRHU KUPOLICE SPIRALNO-ZRAKASTA ASOCIJACIJA NA URBANISTIČKU STRUKTURU MOSKVE

JOŠ MALO BAJKOVITE UNUTRAŠNJOSTI
SV. VASILIJA BLAŽENOGA

POGLED S PRVOG KATA SV. VASILIJA BLAŽENOGA NA CRVENI TRG

IMPOZANTNO ZDANJE BOLJŠOJ TEATRA

GISELLE NA REPERTOARU

POGLED OD BOLJŠOJ TEATRA PREMA CRVENOM TRGU KOJI JE ZAVIJEN U SPIRALU, VIŠE PREMA LIJEVO

Blog-Moscow-1-Aerodrom

Prolaznost slave

Priča je za danas već postala predugačka, a ni cilj nije bio dokumentirati baš svaki detalj putovanja (još manje kronološkim redoslijedom), koliko prenijeti dašak atmosfere ne bi li možda još netko osim mene poželio i sam otputovati u Moskvu i pobliže se upoznati s likom i djelom umjetnika neobične sudbine, jer malo je tko poput Skrjabina bio tako slavan za života, a brže zaboravljen nakon smrti.

„Ovo mi je putovanje još jednom potvrdilo da je doista poželjno otputovati u grad u kojemu je neki umjetnik stvarao.“

Blog-Moscow-1-Aerodrom

„Ovo mi je putovanje još jednom potvrdilo da je doista poželjno otputovati u grad u kojemu je neki umjetnik stvarao.“

Prolaznost slave

Priča je za danas već postala predugačka, a ni cilj nije bio dokumentirati baš svaki detalj putovanja (još manje kronološkim redoslijedom), koliko prenijeti dašak atmosfere ne bi li možda još netko osim mene poželio i sam otputovati u Moskvu i pobliže se upoznati s likom i djelom umjetnika neobične sudbine, jer malo je tko poput Skrjabina bio tako slavan za života, a brže zaboravljen nakon smrti.

Možda će Vas također zanimati…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more
Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more

Stipendija Vlade Francuske Republike

Stipendija Vlade Francuske Republike

Author Mirna Rudan Lisak

Piše:

Međunarodne suradnje u zagrebačkom Uredu za kulturu

Zahvaljujući aktivnom znanju francuskog jezika ovog sam proljeća u Gradskom uredu za kulturu bila zadužena primiti gospođu Anne-Sophie Braud koja je francuski ataše za kulturu u Republici Hrvatskoj, a također je zamjenica direktora Francuskog instituta u Zagrebu. Sastanku su nazočili i njezini suradnici iz Francuskog instituta, kao i kolege iz Ministarstva kulture RH i Turističke zajednice grada Zagreba. Tema je bila Outings – projekt interaktivne ulične umjetnosti, čiji je autor francuski umjetnik Julien de Casabiaca, poznat po tomu da putuje u mnoge svjetske gradove kako bi na pročelja zgrada u uvećanom formatu aplicirao odabrane muzejske portrete i tako potaknuo lokalno stanovništvo da se poveže sa zbirkama svojih muzeja. Na oduševljenje zagrebačkoga kulturnog sektora konačno je i Zagreb došao na red za oslikavanje fasada, a umjetnik je za tu prigodu odabrao slavna djela velikoga Vlahe Bukovca.

Courants du Monde – program za frankofone u Parizu

Budući da sam sastanak vodila na francuskom jeziku, a također sam u najkraćemu mogućem roku učinila sve iz svoje nadležnosti neophodno za realizaciju projekta, gospođa Braud pitala me bih li se uz preporuku Francuskog veleposlanstva htjela prijaviti na natječaj za sudjelovanje u međunarodnom programu Courants du monde, koji se u organizaciji Ministarstva kulture Republike Francuske u listopadu održava u Parizu i njegovoj okolici. Kako je riječ o programu osmišljenome za već etablirane profesionalce iz područja kulture i umjetnosti, istog sam trenutka prihvatila tu fantastičnu ponudu naglasivši da sam počašćena biti kandidatkinjom Francuskog veleposlanstva u Zagrebu. Naime, na taj se program nije moguće samostalno prijaviti jer Ministarstvo kulture želi da se prva selekcija odigra prije nego što se u Parizu provede konačni odabir stipendista. Kandidatura je bila iznimno zahtjevna, na čak četrnaest stranica, pri čemu me posebno oduševilo to da je moj angažman odmah bio i nagrađen, što na žalost nije uvijek slučaj u mojoj domovini. Bila sam zapanjena kad mi je francusko Ministarstvo kulture čak mjesec dana prije roka neslužbeno javilo da mi je stipendija odobrena kako slučajno u to vrijeme ne bih prihvatila neku drugu profesionalnu obvezu. Poslije sam doznala da je u uži krug ušlo 80 kandidata iz cijeloga svijeta, od kojih je stipendiju dobilo samo nas 14.

Blog-Paris-Ministere-de-la-culture-tablet-mobile

U Ministarstvu kulture u srcu Pariza (nalazi se odmah uz Louvre) svaki je stipendist održao predavanje o kulturi svoje zemlje i vlastitom radu

Predavanja u šesnaest francuskih kulturnih ustanova

Netom prije putovanja dobila sam program koji me oborio s nogu, a doznala sam i da ćemo poslije Pariza nekoliko dana provesti na jugu Francuske u Montpellieru. Kako je tema programa bila Enjeux et mise en œuvre de la politique des publics dans les structures culturelles (Izazovi i provedba javne politike u kulturnim strukturama), u obrazovne je svrhe organiziran ciklus predavanja u čak 16 prestižnih kulturnih ustanova, što je uz umrežavanje sa stipendistima iz dvanaest zemalja svijeta omogućilo stjecanje novih kontakata i u francuskome kulturnom sektoru. Tako smo svi produbili postojeće znanje i stekli nove vještine koje smo poslije mogli prenijeti svojim kolegama, u mojem slučaju ravnateljima zagrebačkih muzeja. Budući da su povrh svega bili omogućeni i individualni susreti s profesionalcima iz triju slavnih kulturnih kuća po vlastitom izboru, odabrala sam Musée Picasso (Pariz), Éditions du Centre Pompidou (Pariz) & ICI—Centre chorégraphique national (Montpellier). Organizatori iz Ministarstva kulture smatrali su da je moj odabir jako ambiciozan i nisu mogli skriti iznenađenje kad sam im javila da mi je odobren čak i termin u izdavačkoj kući Éditions du Centre Pompidou, a zahvaljujući tom sastanku moja knjiga Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost čuva se u arhivi toga poznatoga francuskog izdavača specijaliziranoga za područje kulture i umjetnosti. Osim toga, znala sam da se djela moga omiljenog slikara Alekseja Javljenskoga čuvaju u fundusu Centra Georges Pompidou, stoga sam uz knjigu ostavila i unaprijed pripremljeni prijevod svojeg eseja Muzički ikonostas slikara Alekseja Javljenskoga kako bi bio dostupan svima zainteresiranima za stvaralaštvo toga iznimno zanimljivoga ruskoga modernističkog umjetnika.

„Sretna sam da su do sada preporuku Francuskog veleposlanstva dobile još tri kolegice iz Zagreba, i oduševljena sam da su sve tri dobile stipendiju!“

Klaviri – lajtmotiv boravka u Parizu

Predavanja su bila tako zgusnuto organizirana da za turistička razgledavanja gotovo uopće nije bilo vremena. Ipak, u pauzama sam uživala skoknuti do omiljenih lokacija (kad sam u Parizu uvijek svratim do Place Vendôme jer je ondje živio pjesnik klavira Frédéric Chopin, a također me baš svaki put iznova fasciniraju elegantne proporcije Eiffelovog tornja). Budući da sam u Parizu do sada ukupno boravila već par mjeseci, svoga novog prijatelja iz Srbije Slobodana Bogojevića povela sam u obilazak jedinu slobodnu subotu koju smo imali na raspolaganju, pri čemu sam htjela da od „grada svjetlosti“ vidi što je moguće više jer je u njemu boravio prvi puta. Oboje smo zaključili da su iznenađenja neizbježna kad lutaš okolo naokolo poput pariškog flaneura, a nenadani susret s dućanom Steinwayevih klavira na adresi 230 Boulevard Saint-Germain bilo mi je jedno od najdražih. Ovog puta klaviri su me pratili tijekom cijelog boravka u Parizu, čak sam kao suvenir u metrou fotografirala plakat kojim su bile najavljene večeri šansone u izvedbi slavnoga francuskog glumca Gérarda Depardieua, no na žalost nisam mogla nazočiti ni jednoj od njih jer su se trebale održati poslije mojeg povratka u Zagreb.

12 Place Vendôme adresa je na kojoj je živio pjesnik klavira Frédéric Chopin

Le roi soleil… ogromno sunce za grad svjetlosti, ljubavi, umjetnosti i mode

Jedno od brojnih predavanja koja su nas trajno oplemenila

Postoji li išta bolje od šetnje i slatkiša pod pauzom?

Au soleil, sous la pluie, à midi ou à minuit, Il y a tout ce que vous voulez aux Champs-Elysées

Dobiti ovakvu stipendiju trijumfalno je iskustvo!

Nikad neću zaboraviti slobodanov izraz lica kad je prvi put uživo ugledao Eiffelov toranj

Jesu li francuski nadrealisti uz Seinu doista mogli ostvariti isti vrtložni košmar koji je uslijed prelaska oceana posjedovalo Lautréamontovo pero?

Omiljeni kvartovski kafić u kojemu smo se opuštali skoro svake večeri

Šetnja Boulevardom Saint-Germain donijela mi je jedno od najljepših iznenađenja – dućan Steinwayevih klavira

Prekrasni Steinwayevi klaviri – san većine pijanista, a uz jedan sam imala sreću odrasti

Slobodan i ja u potrazi za odgovarajućom linijom metroa

Centre Georges Pompidou bio je mjesto nekoliko predavanja

Centre Georges Pompidou – obilazak izložbe pod pauzom

Stipendisti dvanaest zemalja svijeta (u ružičastom voditeljica knjižnice Centra Georges Pompidou)

Klaviri su me pratili na svakom koraku – u metrou najava večeri šansone u izvedbi velikog Gérarda Depardieua

Blog-Paris-Ngakane-et-moi

Odškrinuta vrata kako bi još netko doživio isto predivno iskustvo

Ovaj program je toliko dobro organiziran da na dolasku i odlasku svaki stipendist na raspolaganju ima taxi službu, stoga sam neopisivo sretna da su uz moju pomoć preporuku Francuskog veleposlanstva do sad dobile još tri kolegice – jedna iz Knjižnica grada Zagreba, druga iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i treća iz Muzeja Mimara – i presretna sam da su sve tri osvojile stipendiju! Otkad sam se vratila želja mi je omogućiti što većem broju zagrebačkih profesionalaca to fantastično iskustvo, pri čemu ipak treba imati na umu da uspjeh ovisi isključivo o ozbiljnosti kandidature – preporuka je tek prvi korak na putu do uspjeha jer prijave stižu iz cijeloga svijeta, a konačni se izbor odvija u Parizu. No ja u naše ljude nimalo ne sumnjam, što se do sad pokazalo posve ispravnim!

Mon ami et moi: najveća vrijednost koju sam iz Francuske ponijela kući nova su prijateljstva sa svih strana svijeta, a dvije najdraže osobe koje sam upoznala su Ngakane Gning iz Senegala i Slobodan Bogojević iz Srbije.“

Blog-Paris-Ngakane-et-moi

Mon ami et moi: najveća vrijednost koju sam iz Francuske ponijela kući nova su prijateljstva sa svih strana svijeta, a dvije najdraže osobe koje sam upoznala su Ngakane Gning iz Senegala i Slobodan Bogojević iz Srbije.“

Odškrinuta vrata kako bi još netko doživio isto predivno iskustvo

Ovaj program je toliko dobro organiziran da na dolasku i odlasku svaki stipendist na raspolaganju ima taxi službu, stoga sam neopisivo sretna da su uz moju pomoć preporuku Francuskog veleposlanstva do sad dobile još tri kolegice – jedna iz Knjižnica grada Zagreba, druga iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i treća iz Muzeja Mimara – i presretna sam da su sve tri osvojile stipendiju! Otkad sam se vratila želja mi je omogućiti što većem broju zagrebačkih profesionalaca to fantastično iskustvo, pri čemu ipak treba imati na umu da uspjeh ovisi isključivo o ozbiljnosti kandidature – preporuka je tek prvi korak na putu do uspjeha jer prijave stižu iz cijeloga svijeta, a konačni se izbor odvija u Parizu. No ja u naše ljude nimalo ne sumnjam, što se do sad pokazalo posve ispravnim!

Možda će Vas također zanimati…

Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more
Predavanje u MSU

Predavanje u MSU

Doznajte više o predavanju koje sam održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu okružena djelima slavnih Josefa i Anni Albers u povodu obilježavanja 100. obljetnice Bauhausa

read more